Najčešća pitanja

Životinje bi se preterano namnožile ako ih ne bismo jeli i time regulisali njihov broj. To je lanac ishrane, održavanje ravnoteže u prirodi.

Ljudi koji potežu ovaj “argument” protiv veganske ishrane iz nekog razloga zaboravljaju da oni u 99,99% slučajeva ne jedu divlje životinje koje žive u prirodi, već domaće životinje, koje se ne razmnožavaju spontano i samostalno, već pod kontrolom čoveka, i koje su u novije vreme praktično fabrički proizvedene. Pominjanje lanca ishrane u tom kontekstu je potpuno neprimereno, pošto se te životinje stvaraju, tove i ubijaju planski, mimo bilo kakvog prirodnog ekosistema. Mnoge od tih životinja ne bi ni mogle da žive samostalno u prirodi jer su dizajnirane u skladu sa potrebama industrije, tako da su neke od njih toliko degenerisane da jedva mogu da hodaju. Takođe, ni mnogi ljudi koji kupuju meso se ne bi naročito proslavili kad bi ih neko pustio u prirodu da demonstriraju svoju navodnu ulogu na “vrhu lanca ishrane”.

Seselj na vrhu lanca ishrane

Ako je domaćih životinja mnogo, to je isključivo odgovornost ljudi, koji proizvode te životinje na sličan način kao što proizvode mobilne telefone ili televizore. Pritom je divljih životinja sve manje, i to jednim delom zbog toga što se sve više uništavaju njihova prirodna staništa kako bi se oslobodio prostor za uzgoj hrane koja je potrebna za tovljenje ogromnog broja domaćih životinja. Ovaj problem se naravno ne rešava kupovinom mesa i slanjem signala životinjskoj industriji da postoji tražnja za njenim proizvodima, pošto je to upravo ono što je dovelo do problema.

biomasa kopnenih zivotinja

Bez obzira što su ljudi svesni da  ne jedu medvede i veverice, već veštački proizvedene životinje, i dalje od nekih od njih možemo da čujemo kako sebe vide kao regulatore broja životinja u prirodi, bez čije intervencije bi došlo do narušavanje krhke prirodne ravnoteže, kolapsa lanca ishrane i ko zna kakve ekološke kataklizme:

kreteni

Kao što možemo da vidimo, kod određenog broja ljudi stanje je veoma teško. Pošto ovo uopšte nema veze sa obrazovanjem već sa osnovnim kognitivnim funkcijama i razumevanjem elementarnih zakona logike, možda bi tim osobama trebalo pomoći tako što bi im bio dodeljen staratelj, jer je suviše rizično prepustiti im da samostalno glasaju, obavljaju finansijske transakcije i druge radnje koje zahtevaju bar neku minimalnu uračunljivost. Pogledajmo recimo primer ovog nesrećnog čoveka, koji svoje bizarno izlaganje počinje sa “ja se lično ne razumijem u biologiju“, što je na neki način dirljivo:

poseban slucaj

Poklonici antropocentrične teorije po kojoj su ljudi nadležni da održavaju “ravnotežu” u prirodi, ne bi trebalo da ignorišu činjenicu da se priroda bez ičije pomoći nekako održavala u ravnoteži milijardama godina pre nego što smo se mi pojavili, a da je naš uticaj na živi svet generalno negativan.

Kada već govorimo o narušavanju “ravnoteže”, ne bi bilo loše spomenuti da ljudska populacija prevazilazi 7,5 milijardi i da se u poslednje vreme uvećava za oko 80 miliona godišnje. Koliki je rast u pitanju svedoči podatak da nas je pre samo dva veka bilo manje od jedne milijarde, a da je u paleolitu ukupan broj ljudi na planeti bio otprilike jednak broju stanovnika današnjeg Novog Sada. O kakvoj dramatičnoj najezdi se radi možemo da vidimo i kada uporedimo broj ljudi sa brojem ostalih primata:

Dakle, broj ljudi je toliko porastao da svi ostali primati zajedno čine manje od jednog promila ljudske populacije. Broj nekih drugih životinja je još manji i meri se u stotinama pa čak i u desetinama. Uzevši u obzir sve ove činjenice, ljudi koji kažu da se hrane na određeni način zato što navodno žele da održe ravnotežu u prirodi bi to najefikasnije postigli ako bi se preorijentisali na kanibalizam. Za one koji ne žele da idu tako daleko, sledeća najbolja opcija je veganska ishrana.